U ovoj profinjenoj procjeni ljudske prirode u trećem tisućljeću, Steven Pinker, intelektualac i kognitivni znanstvenik, poziva nas da se odmaknemo od groznih naslova i proročanstava o propasti, koji izvlače ono najgore iz naših psiholoških predrasuda. Umjesto toga, Pinker u 75 zadivljujućih grafova pokazuje da su život, zdravlje, prosperitet, sigurnost, mir, znanje i sreća u porastu, ne samo na Zapadu, nego širom svijeta. Ovaj napredak nije dovela neka svemirska sila ili tajanstveni luk. On je dar prosvjetiteljstva − uvjerenja da znanje može poboljšati ljudski napredak.

Sada, s vremenskim odmakom, znamo da je prosvjetiteljstvo djelovalo. No danas ga je, više nego ikada, potrebno snažno braniti. Prosvjetiteljstvo pliva protiv struja ljudske prirode – plemenske pripadnosti, autoritarizma, demonizacije, čarobnih misli – koje su demagozi pretjerano voljni iskoristiti. Daleko od konsenzusa među intelektualcima, idealima prosvjetiteljstva ljutito se protive vjerski, politički i kulturni pesimisti koji inzistiraju na tome da je zapadna civilizacija u terminalnom padu. Rezultat je nagrizajući fatalizam te spremnost na uništenje dragocjenih institucija liberalne demokracije i globalne suradnje.

Pinker kreće od izvora cinizma i straha. Je li iracionalnost svojstvena ljudima? Trebamo li religiju koja ograničava moral? Je li nas suvremenost učinila usamljenima i sklonima samoubojstvu? Živimo li u „doba terora“? I hoće li se sve srušiti kroz apokalipsu nuklearnog rata, nestašicu resursa, klimatskih promjena i odbjeglu umjetnu inteligenciju?

Pinker se zalaže za razum, znanost i humanizam − ideale koji su nam potrebni da se suočimo s našim problemima i nastavimo s našim napretkom.

O autoru knjige Prosvjetiteljstvo našeg doba:

Steven Pinker profesor je psihologije na Sveučilištu Harvardu, na kojem provodi istraživanja spoznaje, jezika i društvenih veza. Njegove nagrađivane knjige su The Language Instinct, How the Mind Works, The Blank Slate, The Stuff of Thought, The Sense of Style i The Better Angels of Our Nature. Izabran je u Nacionalnu akademiju znanosti te je primio brojne nagrade za svoje učenje i istraživanja, a časopisi Time, Foreign Policy i drugi navode ga kao jednog od najutjecajnijih mislilaca na svijetu.